Preporuka autorke: čitati uz ABBA – Money, Money, Money.
“Rio Tino — jedna od najvećih rudarskih kompanija na svetu — pokušava da nas ubedi da brine o svom uticaju na teritorije na kojima radi, da je zanima kako će životna sredina izgledati nakon njih. Ali, svojim radom pokazuje da je zanima isključivo profit, ne životi radnika, ne životi stanovnika okolnih gradova ugroženih njihovim radom. Uticaj rada ove kompanije se već vidi na više kontinenata, a i pored Loznice — mesta gde Rio Tinto planira izgradnju rudnika litijuma”, napisala je Natalija 3. decembra 2020. godine u tekstu za Magazin Rizoma. Od tada, borbi protiv Rio Tintovog poslovanja u Srbiji pridružilo se mnogo ekoloških i neekoloških organizacija, aktivista i aktivistkinja, meštana i meštanki lozničkog kraja, ali i zabrinutih građana i građanki cele zemlje. Ovo je bila i jedna od glavnih tema Ekološkog ustanka održanog 10. aprila 2021. godine u Beogradu, a samo deset dana nakon njega, 20. 4. 2021. Rio Tintov ogranak zadužen za projekat “Jadar” (projekat koji je planiran u Srbiji) organizovao je, po njihovom, otvoreni onlajn sastanak, po našem zatvoreni vebinar, kom su svi/e zainteresovani/e mogli/e da prisustvuju.
Pored toga što su pitanja od građana/ki dostavljena pre samog sastanka, Rio Tinto je svejedno ograničio njihovo učešće u ovom “sastanku”, onemogućio da učesnici/e vide jedni druge, komuniciraju, a svi pokušaji odgovora bili su neprecizni, neodređeni, a reči koje su dominirale bile su “u planu je, videćemo, ne znamo još”. Pitamo se da li je misterioznost deo njihove PR strategije, ali poprilično smo sigurni/e da zapravo ni sami ne znaju i ne žele da saznaju koliko štete projekat “Jadar” donosi ne samo lokalnom ekosistemu, već celoj zemlji i regionu.
Logo Rio Tinto kompanije. Izvor: ACES
Nakon ovog “sastanka”, Rio Tinto je najavio sledeći, za koji se zaista nadamo da neće biti ni sličan prethodnom. Međutim, u međuvremenu, kompanija je objavila i to da kada je reč o projektu “Jadar” u zaštitu životne sredine planira da investira više od 100 miliona dolara, a u postrojenje za preradu voda blizu 40 miliona dolara. To je velika količina novca, a naša prva reakcija na ovu informaciju bila je kombinacija čuđenja i neverice. Zar nije lakše samo ne praviti štetu za čije će se saniranje i prikrivanje uložiti toliko novca? Koliki profit oni očekuju od planiranog rudnika, ako im je ovo ulaganje isplativo? Na kraju smo pokušali da povežemo ovu situaciju sa poslovanjem Rio Tinta u Australiji.
Naime, na zvaničnom sajtu kompanije 26. februara 2020. godine objavljen je članak naslova “Rio Tinto će uložiti milijardu dolara za ispunjavanje novih ciljeva za suočavanje sa klimatskim promenama”. Specifičnije za Australiju piše sledeće: U februaru 2020. godine Rio Tinto najavio je investiciju od 100 miliona dolara u novu solarnu elektranu u rudniku Koodaideri u Pilbari, Australija. Možda Vam je brojka poznata (samo se vratite jedan pasus gore)? Dakle, lako uočavamo sličnosti između očajnih pokušaja kompanije da “opere ruke” od svojih uništavajućih delatnosti.
Bukvalno uništavajućih, jer se posle samo tri meseca (od februara kada je članak objavljen do maja) desilo sledeće:
Rudarski gigant Rio Tinto Ltd uništio je dva drevna i sveta skloništa u obliku stena u regionu Pilbara u zapadnoj Australiji kao deo proširenja rudnika gvozdene rude, krajem maja.
Fascinantno.
Ako analogno posmatramo projekat “Jadar” sa projektom u Australiji možda u avgustu možemo da očekujemo potpuno razrušavanje plodnog zemljiša oko Loznice. Ko zna? ¯\_(ツ)_/¯
Naravno, nadajmo se da se ništa slično neće desiti, sem možda još nekog neuspelog pokušaja komunikacije zvanog “otvoreni sastanak”, ali u slučaju da se bilo šta desi — Rizomi su Vas upozorili!